Otpad u moru    2019. godina
Mikroplastika na plažama i površini mora Ostali dijelovi pokazatelja:
Količina i sastav krupnog otpada naplavljenog na obali Progutani morski otpad Krupni otpad na površini i na morskom dnu

Autor(i):
dr.sc. Tutman Pero
dr.sc. Smodlaka Tanković Mirta
Izvor(i) podataka:
Institut za oceanografiju i ribarstvo
Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković

Pokazatelj tekst -
Monitoring mikroplastike u pješčanom sedimentu na plažama
Monitoring mikroplastike u pješčanom sedimentu plaža obavljen tijekom 2019. godine proveden je povećanim opsegom istraživanja sa povećanjem broja postaja uzorkovanja. Tako je na području srednjeg i Južnog Jadrana, pored četiri standardne postaje (LMP-Nin, LMP-Zaglav, LMP-Neretva i LMP-Prapratno), mikroplastika u pješčanom sedimentu uzorkovana na još pet dodatnih postaja (LMP-Povljana, LMP-Stara Povljana, LMP-Duće, LMP-Lovrečina i LMP-Pržina). Na ukupno 9 postaja srednjeg i južnog Jadrana analiziran je kvalitativno-kvantitativni sastav mikroplastike tijekom 3 terenska izlaska (travanj-lipanj, listopad i prosinac). Na području sjevernog Jadrana monitoring je obavljen na 1 postaji (Punat_Krk), tijekom 2 terenska izlaska (sezona I - turisticka sezona, sezona II izvan turističke sezone) analizirani kvalitativno – kvantitativni sastav naplavljenog morskog otpada.
Monitoring čestica mikroplastike veličine 1-4 mm rađen je prema metodici predloženoj u poglavlju „3.2.2 Sediment sampling of large microplastic (LMP) (1 mm – 5 mm)“ iz protokola „Recommendation on regional approach to monitoring and assessment of microplastic in the marine environment“ (Kovač Viršek et al., 2015). Istim načinom uzorkovanja zabilježen je i otpad veći od 4 mm, te popisan prema protokolu za uzorkovanje otpada sa plaža izrađenog tijekom Defishgear projekta „Methodology for Monitoring Marine Litter on Beaches (Macro-Debris >2.5cm)“.

Terenski izlasci travanj-kolovoz (Sezona I)
Uzorci mikroplastike iz pješčanog sedimenta na plažama na srednjem i južnom Jadranu sakupljeni su u sezoni I 2019. te su ukupno zabilježene 143 čestice mikroplastike veličine 1-4 mm. Najveća koncentracija je utvrđena na plaži Duće 2,188 N/kg, slijedi Pržina sa 1,563 N/kg, Prapratna sa 1,438 N/kg, Stara Povljana sa 1,429 N/kg, Nin sa 1,161 N/kg te Lovrečina sa 1 N/kg. Na preostalim plažama vrijednosti su bile <1 N/kg. Zabilježen je veliki udio čestica ostalih materijala (G217 ostalo) te se po postajama kreće od 19-62%. Od čestica mikroplastike, najbrojniji su filamenti G113 (23,77%) i fragmenti G104, G105 i G106 (20,28%). Peleti su bili prisutni samo na plažama Stara Povljana (18,75%), Pržina (20%) i Prapratna (17,4%). Na području sjevernog Jadrana u sedimentu na plaži Punat_Krk nisu pronađene čestice veličine 1-4 mm. Dok za čestice <1mm zabilježeno je najviše (G113) filamenata (90,5%) u ukupnom broju od 21 N/kg.

Terenski izlasci rujan-studeni (Sezona II)
Od ukupno zabilježenih 132 čestice mikroplastike tijekom listopada 2019. na srednjem i južnog Jadrana najveća koncentracija utvrđena je na plaži Prapratna, čak 10,833 N/kg. S mnogo nižim vrijednostima slijede plaže Pržina (1,875 N/kg), Lovrečina (1,625 N/kg), Neretva (1,425 N/kg), Nin (1,406 N/kg) te Zaglav (1,161 N/kg). Na preostalim plažama vrijednosti su bile <1 N/kg. Od čestica mikroplastike, najbrojniji su fragmenti G104, G105 i G106 (25%) i filamenti G113 (17,42%). Iako su peleti zabilježeni samo na trima postajama, tamo predstavljaju značajan udio u ukupnoj količini mikroplastike. Tako na plaži Zaglav čine 15%, plaži Prapratna 21%, a na Pržini čak 38%. Značajan udio su činile čestice ostalih materijala, uglavnom stakla (G217), a udio je kolebao među postajama od 8-54%. Na području sjevernog Jadrana u sedimentu na plaži Punat_Krk nisu pronađene čestice veličine 1-4 mm. Dok za čestice <1mm zabilježeno je najviše (G103,104,105,106) fragmenata (75%) u ukupnom broju od 4 N/kg.
Terenski izlasci u prosincu (Sezona III)
Tijekom terenskih istraživanja u prosincu, u uzorcima mikroplastike iz pješčanog sedimenta ukupno je zabilježeno 78 čestica. Od toga na plaži Pržina čak 41 čestica što predstavlja koncentraciju od 8,542 N/kg. Od ukupnog broja čestica, peleti su bili najbrojniji sa 68.3% ukupnog udjela. Pronađeni su različiti oblici peleta, a najbrojniji su bili disk (G108) i ravni peleti (G109). Brojnost čestica mikroplastike na plaži Prapratno bila je 2,5 N/kg, dok je na svim ostalim lokacijama brojnost bila <1 N/kg sa tek pokojom zabilježenom česticom. Ako izuzmemo postaju Pržina, na ostalim je postajama utvrđen najveći udio filamenata (G113) i čestica ostalih materijala (G217).

Ukupno stanje 2019. godine
Tijekom triju terenskih istraživanja u 2019. godini na devet odabranih lokacija na srednjem i južnom Jadranu ukupno je zabilježena 351 čestica mikroplastike u pješčanom sedimentu plaža. Najveće su ukupne koncentracije zabilježene na plažama Pržina (8,542 N/kg) i Prapratna (2,5 N/kg) koje se nalaze na južnim stranama otoka Korčule, odnosno Pelješca. Peleti se koriste kao sirovina u proizvodnji plastike, a njihov veliki udio u ukupnoj količini čestica na navedenim plažama upućuje na donos morskim strujama i vjetrom kojima su one izložene, s obzirom da u blizini ne postoji direktan izvor ovakvog otpada. Na plaži Punat_Krk na sjevernom Jadranu zabilježeno je ukupno 25 N/kg a najzastupljenija kategorija bila je (G113) fragmenti.
Na sjevernijim postajama (Nin, Povljana, Stara Povljana, Duće) više koncentracije su zabilježene u proljetnom razdoblju, dok su na južnijim postajama (Lovrečina, Zaglav, Neretva, Prapratna) one zabilježene u listopadu. Iznimka je plaža Pržina, gdje je najveća koncentracija čestica mikroplastike utvrđena u prosincu.
Pored različitih tipova fragmenata (G103-G106) i filamenata (G113), znatan udio u ukupnom broju čestica čine i one drugih materijala, prvenstveno stakla (G217). 



Monitoring mikroplastike na površini mora
Monitoring mikroplastike na površini mora obavljen tijekom 2019. godine proveden je povećanim opsegom istraživanja sa povećanjem broja postaja uzorkovanja. Tako je na području srednjeg i Južnog Jadrana mikroplastika na površini mora uzorkovana, pored triju standardnih postaja (MikroP-Dugi otok, MikroP-Hvarski kanal, MikroP-Mljet), na još tri dodatne postaje (MikroP-Punta Planka, MikroP-Krknjaši, MikroP-Neretvanski kanal). Na ukupno 6 postaja srednjeg i južnog Jadrana analiziran je kvalitativno-kvantitativni sastav mikroplastike tijekom 3 terenska izlaska (lipanj/srpanj, listopad i prosinac). Na području sjevernog Jadrana monitoring je obavljen na 15 postaja (RV_001, RV_004, Lim_0, Lim_1, Lim_4, Zambratija_1, Zambratija_4, Mirna_1, Mirna_4, SJ107, Brijuni_1, Brijuni_4, Kamenjak_1, Kamenjak_4, Susak_1) tijekom 2 terenska izlaska (sezona I - turisticka sezona, sezona II izvan turističke sezone) analizirani kvalitativno – kvantitativni sastav mikroplastike.
Uzorkovanje i izdvajanje čestica mikroplastike rađeno je prema protokolu razvijenom za projekt DeFishGear  „Recommendation on regional approach to monitoring and assessment of microplastic in the marine environment“ (Kovač Viršek et al., 2015).

Terenski izlasci travanj-kolovoz (Sezona I)
U uzorcima mikroplastike s površine mora sakupljenih tijekom sezone I 2019. na srednjem i južnom Jadranu zabilježene su ukupno 572 čestice mikroplastike. Od toga je čak 401 čestica utvrđena u Hvarskom kanalu gdeje je zabilježena koncentracija od 208854 N/km2. Mnogo niže vrijednosti zabilježene su na ostalim postajama; Dugi otok (30729 N/km2), Mljet (15625 N/km2), Punta Planka (13542 N/km2) te ista koncentracija na postajama Krknjaši i Neretvanski kanal (14583 N/km2). U uzorcima iz sjevernog Jadrana zabilježeno je ukupno 6105 čestica mikroplastike. Na pojedinim postaja zabilježena je koncentracija: RV_001 - 251707 N/km2, RV_004 - 76462 N/km2 , Lim_0 - 226 N/km2, Lim_1 -  1825 N/km2, Lim_4 - 1944 N/km2, Zambratija_1 - 941 N/km2, Zambratija_4 - 2441 N/km2, Mirna_1 - 8043 N/km2, Mirna_4 - 4340 N/km2, SJ107 - 8936 N/km2, Brijuni_1 - 5155 N/km2, Brijuni_4 - 85657 N/km2, Kamenjak_1 - 5298 N/km2, Kamenjak_4 - 3378 N/km2, Susak_1 - 18989 N/km2.
Od čestica mikroplastike najbrojniji su filmovi G114 (53,7%), slijede fragmenti G104, G105 i G106 (37,6%), filamenti G113 (7,5%), te stiropor, peleti i ostali materijali sa <1%. U sjevernom Jadranu najzastupljenija kategorija bila je (G103,104,105,106) Fragmenti <5mm.

Terenski izlasci rujan-studeni (Sezona II)
Zabilježeno je ukupno 230 čestice mikroplastike s površine mora sakupljenih tijekom listopada 2019. Najveća koncentracija utvrđena je na postaji Krknjaši (45833 N/km2), a slijede Punta Planka (30208 N/km2), Dugi otok (15104 N/km2), Hvarski kanal (14062 N/km2), Mljet (12500 N/km2) te Neretvanski kanal (2083 N/km2). Od čestica mikroplastike najbrojniji su bili fragmenti G103-G106 (52,6%) i filmovi G114 (34,3%), a slijede filamenti G113 (8,3%), ostali materijali (3,9%) i stiropor (0,9%). U uzorcima iz sjevernog Jadrana zabilježeno je ukupno 5606 čestica mikroplastike. Na pojedinim postaja zabilježena je koncentracija: RV_001 - 23280 N/km2, RV_004 - 172266 N/km2 , Lim_0 – 25403 N/km2, Lim_1 -  13137 N/km2, Lim_4 - 24462 N/km2, Zambratija_1 – 13057 N/km2, Zambratija_4 - 15882 N/km2, Mirna_1 - 11792 N/km2, Mirna_4 – 4323 N/km2, SJ107 – 37051 N/km2, Brijuni_1 – 13121 N/km2, Brijuni_4 – 25548 N/km2, Kamenjak_1 – 22544 N/km2, Kamenjak_4 – 13314 N/km2, Susak_1 - NA. Najzastupljenija kategorija bila je (G113) Filamenti <5mm.

Terenski izlasci u prosincu (Sezona III)
Tijekom prosinca 2019. godine zabilježen je najmanji broj čestica mikroplastike u uzorcima s površine mora, njih 106. Najveća koncentracija utvrđena je u Hvarskom kanalu (18750 N/km2), zatim slijede Krknjaši (10937 N/km2), Mljet (8854 N/km2), Dugi otok (7292 N/km2), Neretvanski kanal (6250 N/km2) i Punta Planka (3125 N/km2). Najzastupljenija kategorija su bili fragmenti G104-G106 sa 50% udjela u ukupnom broju, a zatim filmovi (34%), filamenti (15,1%) i stiropor (0,9%).

Ukupno stanje 2019. godine
Tijekom triju terenskih istraživanja u 2019. godini na šest odabranih lokacija srednjeg i južnog Jadrana ukupno je zabilježeno 908 čestica mikroplastike s površine mora. Najveća je ukupna koncentracija zabilježena na postaji u Hvarskom kanalu (80556 N/km2), a naročito visok broj čestica utvrđen je u lipnju. Naime, tijekom uzorkovanja kratkotrajno smo naišli na veliku količinu plutajućeg otpada nagomilanu uslijed mješanja struja što je rezultiralo i povećanim brojem čestica mikroplastike prikupljenih Manta mrežom. Na ostalim postajama ukupne koncentracije kretale su se od najmanjih 7639 N/km2 u Neretvanskom kanalu do 23785 N/km2 na Krknjašima.
Najzastupljenija kategorija mikroplastike varira među postajama, pa su fragmenti (G103-G106) najbrojniji na sjevernijim postajama Dugi otok (61,8%), Punta Planka (47,8%) i Krknjaši (49,6%), dok su filmovi (G114) najbrojniji na južnijim postajama Hvarski (53,7%) i Neretvanski kanal (59,1%) i Mljet (47,9%). Tijekom terenskih istraživanja u 2019. godini na postajama sjevernog Jadrana ukupno je zabilježeno 11711 čestica mikroplastike s površine mora. Najviša koncentracija u sjevernom Jadranu zabilježena je na postaji Rovinj_001 s 137494 N/km2 s najzastupljenijom kategorijom (G103,104,105,106) Fragmenti <5mm (57.8%). Najniža koncentracija u sjevernom Jadranu zabilježena je na postaji Mirna_4 s 4331 N/km2 s najzastupljenijom kategorijom (G103,104,105,106) Fragmenti <5mm (62,3%). U uzorcima iz sjevernog Jadrana zabilježeno je ukupno 5606 čestica mikroplastike. Na pojedinim postaja zabilježena je koncentracija: RV_001 - 137494 N/km2, RV_004 - 124364 N/km2 , Lim_0 – 12815 N/km2, Lim_1 -  7481 N/km2, Lim_4 – 13203 N/km2, Zambratija_1 – 6999 N/km2, Zambratija_4 - 9162 N/km2, Mirna_1 – 9918 N/km2, Mirna_4 – 4331 N/km2, SJ107 – 22994 N/km2, Brijuni_1 – 9138 N/km2, Brijuni_4 – 55602 N/km2, Kamenjak_1 – 13921 N/km2, Kamenjak_4 – 8346 N/km2, Susak_1 – 18989 N/km2.

Trend Obzirom da se tek 2017. godine po prvi puta krenulo sa obavljanjem monitoringa, naše su spoznaje o ovom pokazatelju još uvijek vrlo oskudne. Jedan od glavnih nedostataka vrednovanja u odnosu na utjecaj na okoliš jest i još uvijek nerazrađeni sustav graničnih vrijednosti, što je izraženo i na razini EU. Stoga, trenutačno još uvijek nije moguće na pouzdan način izraziti kvalificiranje eventualnog stupnja onečišćenosti. Zamjetno je kolebanje vrijednosti količina otpada naplavljenog na plažama, sa ipak blagim porastom trenda opterećenja na pojedinim monitoriranim područjima – onima pod utjecajem donosa otpada sa otvorenog mora.

Ekološki status S obzirom da se radi o relativno novom pokazatelju, ekološki status nije moguće odrediti jer nisu određene klase stanja okoliša.

Prikaz slika (17) +

Definicija +

Pravni okvir +

ispis Ispis pokazatelja
tekst opis/definicija/pravni okvir slike
ispiši sve       

Početna stranica (www.izor.hr/azo)