Unos i širenje invazivnih vrsta    2012. godina
Ukupno

Autor(i):
dr.sc. Žuljević Ante
dr.sc. Dulčić Jakov
dr.sc. Marasović Ivona
Izvor(i) podataka:
Institut za oceanografiju i ribarstvo

Pokazatelj tekst -

Kraj otoka Jakljan (južni Jadran) utvrđena je, dosada u Jadranskom moru nezabilježena vrsta, riba Lagocephalus sceleratus (srebrenopruga napuhača), indijsko-pacifička vrsta koja je u Sredozemno more stigla kroz Sueski kanal. Primjerak je bio 66 cm dugačak i imao je masu 3,5 kg (Slika 1). Ova vrsta pripada porodici četverozupki (napuhača) Tetraodontidae, te spada u tzv. lesepsijske migrante. Od 2003. godine  njeno pojavljivanje je više puta zabilježeno uz obale istočnog Sredozemlja i u Egejskom moru. Ova riba predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje, jer njena koža i unutarnji organi sadrže tetrodotoksin koji može paralizirati nervni i respiratorni sustav te na kraju uzrokovati i smrt uslijed konzumacije nepravilno pripremljenog mesa ove ribe. Ova vrsta predstavlja jednu od najinvazivnijih vrsta u Sredozemnom moru. Osim potencijalne opasnosti za ljudsko zdravlje ova vrsta u istočnom Sredozemlju u potpunosti narušava lovine parangala ribara u priobalnom ribolovu uništavajući plijen (gutanje plijena zajedno sa udicom). Ovim nalazom se broj utvrđenih lesepsijskih migranata povećao na 14 u Jadranskom moru.

U ljeto 2012. godine uz otočić Brusnik i otok Svetac zabilježeni su brojni primjerci alohtonog puža golaća Aplysia dactylomela, crnokrugog zekana (Slika 2, Karta 1). Nekoliko je primjeraka zabilježeno u Starogradskom zaljevu i kod Korčule. Izvorno je ova vrsta rasprostranjen u tropskim i umjereno toplim morima širom svijeta ali ne i u Sredozemnom moru.

Prvi nalaz puža u Sredozemlju je bio 2002. godine na Lampeduzi, a do danas je pronađen uz obalu Sicilije, Kalabrije, Tarantskog zaljeva, Cipra, Turske, Grčke i Izraela. U Jadranu je prvi nalaz bio 2006. godine kraj otoka Sušca, a potom na Mljetu. Puž se hrani algama i nije poznato ima li utjecaj na sastav i pokrovnost vegetacije.

U jesen 2012. godine prvi je put za hrvatsku obalu Jadrana zabilježena invazivna alga Lophocladia Iallemandii (Slika 3, Karta 1). Alga je pronađena uz otok Blitvenicu te potom blizu Palagruže uz hrid Galijula. Pretpostavlja se da je porijeklom iz Crvenog mora. Proširila se gotovo cijelim Sredozemnim morem. Alga se razmnožava spolno, nespolno sporama ali i vegetativno fragmentacijom pri čemu fragmenti lako plutaju u morskoj vodi. Raste na gotovo svim tipovima supstrata čime dovodi do homogenizacije morskoga dna. Dokazano je kako u Sredozemnom moru utječe na stanje livade posidonije i sitne beskralješnjake. Za Jadran još ne postoje istraživanja.

Caulerpa taxifolia je prisutna jedino u Starogradskom zaljevu. Nakon značajnog i neobjašnjivog smanjenja površine, što se vjerojatno dogodilo u zimu 2007./2008. godine, alga je tijekom ljeta 2012. izgradila relativno gusto naselje ali jedino između 8 i 15 m dubine (Slika 4), dok pliće alga nije prisutna. Financiranje istraživanja stranih alga roda Caulerpa je prekinuto pa o vrsti nema novijih detaljnijih informacija.

Caulerpa racemosa var. cylindracea je na kraju 2012. godine u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna na više od 100 lokaliteta. Kao što je i slučaj s vrstom C. taxifolia, financiranje je prekinuto pa o vrsti nema detalnijih informacija.

Tijekom 2012. godine također nije bilo financirano praćenje već prije poznatih bentoskih stranih vrsta od kojih su neke potencijalno ili dokazano iznimno invazivne. Među njima treba izdvojiti alge Womersleyella setacea (prisutna gotovo u cijelom Jadranu), Acrothamnion preissii (zabilježena kod Dubrovnika),Asparagopsis taxiformis (zabilježena kod Dubrovnika i na Mljetu) (Slika 5), Colpomenia peregrina(zabilježena u Viri na Hvaru); školjkaša Crassostrea gigas (zabilježen u Sjevernom Jadranu), mnogočetinaša Ficopomatus enigmaticus (zabilježen u većini ušća Jadranskih rijeka), spužvuParaleucilla magna (zabilježena u Pločama) i koralj Oculina patagonica (zabilježen u Kaštelanskom zaljevu) (Slika 6).


Trend Pronalazak novih stranih vrsta te širenje stranih vrsta koje su već ranije uspostavile samoodržive populacije pokazuje kako postoji negativni trend.

Ekološki status Pojedine strane vrste koje su se proširile hrvatskim dijelom Jadranskog mora značajno negativno utječu na biološku, ekološku i krajobraznu raznolikost.

Prikaz slika (7) -
1 Nalazišta invazivne alge Lophocladia Iallemandii i puža crnokrugog zekana Aplysia dactylomela tijekom 2012. godine.
Karta 1.
2
Slika 1. Lagocephalus sceleratus – primjerak ulovljen kod otoka Jakljan (južni Jadran)
3 Aplysia dactylomela, crnokrugi zekan kod otočića  Brusnik.
Slika 2.
4 Invazivna crvena alga Lophocladia Iallemandii u podmorju Blitvenice.
Slika 3.
5 Zelena alga Caulerpa taxifolia u Starogradskom zaljevu na dubini od oko 10 m u ljeto 2012. godine.
Slika 4.
6 Crvena alga Asparagopsis taxiformis u podmorju Dubrovnika.
Slika 5.
7 Koralj Oculina patagonica zabilježen u Kaštelanskom zaljevu.
Slika 6.

Opis (ekološka definicija) +

Definicija +

Pravni okvir +

ispis Ispis pokazatelja
tekst opis/definicija/pravni okvir slike
ispiši sve       

Početna stranica (www.izor.hr/azo)