| Utjecaj marikulture na ekosustave | 2005. godina | |
| ||
|
|
|
Pokazatelj tekst +
|
|
Prikaz slika (15) -
|
|
Slika 1. Kavezni uzgoj tuna Thunnus thynnus završava klanjem riba koje se obavlja na uzgajalištu. | |
Slika 2. Prirodno naselje morske cvjetnice Posidonia oceanica. Ovakva su naselja područja s najvećom bioraznolikosti u Sredozemnom moru. | |
Slika 3. Drastično degradirano naselje morske cvjetnice Posidoni oceanica kao posljedica uzgoja tuna u neposrednoj blizini. | |
Slika 4. Povećana koncentracija hranjivih tvari u blizini kaveza za uzgoj ribe dovodi do razvoja nitrofilnih organizama kao što su zelena alga Ulva rigida (morska salata) i smeđa alga Scytosiphon lomentaria. | |
Slika 5. Bujni razvoj smeđe nitaste alge Ectocarpus sp. i mješćičnice Clavelina lepadiformis na konopcima kaveza za uzgoj komarče (Sparus aurata). Alga Ectocarpus sp. tipično se bujno razvija u eutrofnim područjima, a povećana količina organskih čestica pogoduje razvoju filtratorskih životinja poput mješćičnica. | |
Slika 6. Atipični bujni razvoj nitastih bentoskih dijatomeja u blizini uzgajališta tuna. Dijatomejske prevlake prekrivale su nepokretne bentoske organizme ali nije poznato jesu li doveli do njihovog ugibanja. | |
Slika 7. Atipični razvoj bentoskih dijatomeja u zoni plime i oseke na gotovo kilometar dužine obalne linije uokolo kaveza za uzgoj tuna. Dijatomeje razvijaju sluzavi smeđi pojas visine oko 0, 5 m dok su tipične alge ovog područja gotovo u potpunosti reducirane. | |
Slika 8. U blizini kaveza za uzgoj riba često dolazi do iznimnog povećanja brojnosti ježinaca Paracentrotus lividus i Arbacia lixula. Njihovo hranjenje dovodi do golobrsta alga stjenovitog dna. | |
Slika 9. Brojni rakovi samci Pagurus sp. hrane se ostacima nepojedene hrane koja pada iz kaveza za uzgoj tuna. Premda bi na ovoj dubini trebala biti dobra vidljivost (54 m), zbog čestica u stupcu mora do dna ne prodire oku vidljivo svjetlo. | |
Slika 10. Atipično velika gustoća trpova na 52 m dubine ispod uzgajališta tuna. Velika količina organskih čestica u sedimentu pogoduje razvoju ovakvih detritofagnih organizama. | |
Slika 11. Povećana koncentracija organskih čestica i ostataka hrane na morskome dnu u blizini uzgajališta riba može dovesti do razvoja anoksičnih uvjeta i toksičnog plina sumporovodika. Na to ukazuje razvoj bijelih prevlaka sumporne bakterije Beggiatoa sp. | |
Slika 12. Atipični razvoj mnogočetinaša Sabella spallanzanii na konstrukciji kaveza za uzgoj komarče Sparus aurata, nastao kao posljedica velike količine organskih čestica u moru kojima se ovaj filtratorski organizam hrani. | |
Slika 13. Iznimna brojnost školjkaša Mytilus galloprovincialis na konstrukciji i mrežama uzgajališta tuna. | |
Slika 14. Atipično brojne zvjezdače Martasterias glacialis hrane se školjkašem Mytilus galloprovincialis koji na dno dospjeva padom s konstrukcije kaveza za uzgoj riba. | |
Slika 15. U blizini kaveza za uzgoj riba obično su prisutni brojni galebovi koji svojim izmetom onečišćuju obalu. | |
|
Opis (ekološka definicija) -
Marikultura je uzgoj organizama u morskoj vodi, a uključuje uzgoj alga, raznih vrsta beskralježnjaka i riba.
Najveći utjecaj marikulture na ekosistem je u unosu hranjivih tvari i nutrijenata (osobito dušika i fosfora). |
| Definicija + |