O problematici otpada iz mora

Otpad iz mora predstavlja jednu od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima sa velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama, a veliki udio količina odnosi se na plastični materijal koji zbog svoje dugovječnosti predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje. Važno je napomenuti da otpad dospijeva u more isključivo uslijed ljudskih aktivnosti na kopnu ili moru, odnosno zbog nedostataka i propusta u sustavu gospodarenja otpadom. Otpad u moru je prepoznat kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima kako na globalnoj razini, tako i u Mediteranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Može se naći u svim svjetskim morima i oceanima, ne samo u gusto naseljenim područjima, nego i u onima daleko od očitih izvora unosa i ljudskog utjecaja. Predstavlja važan i složeni višedimenzionalni izazov sa značajnim posljedicama na morski i priobalni okoliš, kao i ljudske priobalne i maritimne aktivnosti u cijelom svijetu, potencijalno ugrožavajući funkcionalnost samog ekosustava i smanjenje kvalitete priobalnih voda za ribolov i turizam. Ovi su utjecaji jednako kulturalni kao i multisektorski, a posljedica su loše prakse gospodarenja otpadom, nedostatka odgovarajuće infrastrukture, štetnih utjecaja ljudskih aktivnosti i neodgovarajućeg ponašanja javnosti nesvjesne mogućih posljedica svojih postupaka. Ovome treba pridodati i izostanak provedbe odgovarajućih zakonskih i provedbenih sustava na svim razinama; međunarodnim, regionalnim i nacionalnim kao i nedostatka financijskih sredstava za njegovo uklanjanje. 

Prema definiranim izvorima, otpad iz mora se može razvrstati u više različitih glavnih kategorija koje uglavnom uključuju: a) priobalne aktivnosti (uključuju loše gospodarenje otpadom, turizam i rekreacijske aktivnosti), b) ribarstvo i marikultura, c) pomorstvo, d) ilegalna odlagališta, e) osobna higijena i kanalizacijski izvori  (npr. štapići za uši, tamponi itd.), f) povezano sa medicinskim aktivnostima, g) poljoprivreda, h) neodređeni izvori. Ova se podjela temelji na pretpostavci da se određeni predmeti pronađeni u otpadu iz mora uobičajeno ili učestalo koriste u pojedinim sektorima (npr. turizam) ili se ispuštaju u okoliš po jasno definiranim putovima (npr. kanalizacijski ispusti).

Monitoring količine i sastava krutog otpada naplavljenog na obali

Monitoring količine i sastava krutog otpada naplavljenog na obali tijekom 2019. godine proveden je povećanim opsegom istraživanja sa povećanjem broja postaja uzorkovanja. Tako je na području srednjeg i Južnog Jadrana pored tri standardne postaje (Nin, Prapratna i Stončica), monitoring obavljen na njih još sedam (Lovrečina – otok Brač, Žaborić, Bilin žal – otok Korčula, Mandre, šimuni, Povljana i Stara Povljana na otoku Pagu). Na ukupno 10 postaja u srednjem i južnom Jadranu su tijekom 3 terenska izlaska (travanj-lipanj, listopad i prosinac) analizirani kvalitativno – kvantitativni sastav naplavljenog morskog otpada. 

Na području sjevernog Jadrana monitoring je obavljen na 4 postaje (Rovinj_Punta Križ, Punat_Krk, Brijuni i Lakosase) tijekom 2 terenska izlaska (sezona I - turisticka sezona, sezona II izvan turističke sezone) analizirani kvalitativno – kvantitativni sastav naplavljenog morskog otpada. 

Cjelokupni kruti otpad koji je prikupljen na plažama podvrgnut je detaljnoj kvalitativno – kvantitativnoj analizi, odnosno određena je pripadnost odgovarajućoj kategoriji materijala, te je u okviru toga određena njegova brojnost i masa. Otpad sakupljen na  plažama razvrstan je prema standardiziranoj metodologiji za monitoring morskog otpada naplavljenog na plažama (projekt DeFishGear – Vlachogianni, 2015). Prema navedenom, cjelokupni prikupljeni otpad je razvrstan u osam glavnih kategorija: umjetni polimerni materijali – plastika, guma, tekstil, papir/karton, metal, staklo/keramika, obrađeno drvo i kategorija neodređeno. Također, unutar svake kategorije utvrđena je i detaljnija podjela prema raznim podkategorijama. Dodatno, izvagana je i zabilježena masa ukupno prikupljenog otpada, kao i masa svake pojedine kategorije i značajnije podkategorije. Sav otpad je prebrojen i zabilježena je ukupna brojnost komada otpada, te brojnost svake pojedine kategorije i podkategorije. Otpad koji nije bilo moguće identificirati ili se ne nalazi u tablicama, bilježeni je kao dodatna kategorija – Ostalo. Treba istaknuti da masa prikupljenog morskog otpada nije dobar indikator jer značajno varira u ovisnosti o vlažnosti samog predmeta (posebice kad je drvo u pitanju), te sadržajem pijeska, vode ili šljunka (u bocama npr.). Stoga, u nastavku ne obrađujemo podatke bazirane na masi predmeta već isključivo na njihovoj brojnosti.

Terenski izlasci travanj-kolovoz (Sezona I)

Tijekom monitoringa količine i sastava krutog otpada naplavljenog na obali na srednjem i južnom Jadranu, u razdoblju travanj-lipanj 2019., na istraživanim plažama (Tablica 1a) zabilježeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 1389 različitih komada otpada. Tijekom monitoringa u sezona I 2019. na istraživanim plažama  u sjevernom Jadranu zabilježeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 9057 različitih komada otpada.  

U Tablici 1a i Tablici 1b su prikazani nazivi postaja na kojima su provedena terenska istraživanja, ukupna količina prikupljenih predmeta otpada naplavljenog na obali, ukupna količina po m2, te indeks čistoće plaža (CCI). Zabilježeni predmeti su pripadali svim različitim kategorijama otpada u moru: umjetni polimerni materijali – plastika, tekstil, staklo/keramika, metal, papir/karton, guma, obrađeno drvo i kategorija neodređeno. Zabilježene kategorije su značajno kolebale u količini i sastavu u odnosu na područje istraživanja (Slika 1a i Slika 1b). Najveći broj predmeta ukupno po plažama na srednjem i južnom Jadranu sakupljen je na plaži Bilin žal (257), nakon toga na plaži Stara Povljana (212), a najmanji na plaži šimuni (27). Najveći broj predmeta ukupno po plažama sjevrnog Jadrana sakupljen je na plaži Lakošaše (4808), nakon toga na plaži Brijuni (2721) i Rovinj_Punta Križ (839), a najmanji na plaži Krk_Punat (689). 

Obzirom da je površina transekata na plažama različita zbog njihovih različitih konfiguracija (duljine i širine, odnosno oblika) za usporedbu je najprimjerenije koristiti broj skupljenih predmeta (N) po m2. Količina zabilježenih predmeta krutog otpada naplavljenog na plaži bila je najveća na plaži Stončica sa 0,69 N/m2, nakon čega slijedi plaža Bilin žal sa 0,39 N/m2, a najmanje na plažama Nin i šimuni sa 0,03 N/m2 (Tablica 1a). To se može objasniti činjenicom da se radi o lokaciji na pučinskom otoku koji je direktno izložen prevladavajućim morskim strujama u Jadranu (strujanje u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu) koje nanose plutajući morski otpad. U sjevernom Jadranu količina zabilježenih predmeta krutog otpada naplavljenog na plaži bila je najveća na plaži Lakošaše s 19.2 N/m2, nakon čega slijedi plaža Brijuni s 5.4 N/m2 i plaža Krk_Punat s 2.8 N/m2, a najmanje na plažama Rovinj_Punta Križ s 1.7 N/m2 (Tablica 1b). 

Na svim istraživanim područjima na srednjem i južnom Jadranu uvjerljivo najveći dio zabilježenih predmeta je izrađen od umjetnih polimernih materijala (plastike), koja je sačinjavala od 60 – 80% ukupno zabilježenih predmeta (slike 1 i 2). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripada kategorija staklo/keramika (7,27%), nakon čega su slijedile kategorije metala (2,87%), obrađenog drva (1,79%), tekstila (1,72%), predmeti od papira (1,07%), te gume (1%). Od ukupno zabilježenih predmeta niti jedan nije klasificiran kao neidentificirano i/ili kemikalije. Najveći dio zabilježenih predmeta na plažama na sjevernom Jadranu je izrađen od umjetnih polimernih materijala (plastike), koja je sačinjavala od 66 – 95% ukupno zabilježenih predmeta (slike 3 i 4). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripada kategorije metal (< 9%) i tekstil (< 7%), ostale kategorije su bile zastupljene u manjem broju (<1-2%). Sastav i postotna zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama zabilježenih tijekom monitoringa u sezoni I u 2019. godine na sjevernom Jadranu prikazan je na slikama 3 i 4.

Terenski izlasci rujan-studeni (Sezona II)

Tijekom monitoringa količine i sastava krutog otpada naplavljenog na obali, u sezoni II., na istraživanim plažama u srednjem i južnom Jadranu (Tablica 2a) zabilježeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 1560 različitih komada otpada. U sjevernom Jadranu zabilježeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 6741 različitih komada otpada. U Tablici 2a i 2b su prikazani nazivi postaja na kojima su provedena terenska istraživanja, ukupna količina prikupljenih predmeta otpada naplavljenog na obali, ukupna količina po m2, te indeks čistoće plaža (CCI). Zabilježeni predmeti su pripadali svim različitim kategorijama otpada u moru: umjetni polimerni materijali – plastika, tekstil, staklo/keramika, metal, papir/karton, guma, obrađeno drvo i kategorija neodređeno. Zabilježene kategorije su značajno kolebale u količini i sastavu u odnosu na područje istraživanja (slika 4). Najveći broj predmeta ukupno po plažama srednjeg i južnog Jadrana sakupljen je na plaži Stončica (340), nakon toga na plaži Lovrečina (302), a najmanji na plaži šimuni (24). Najveći broj predmeta ukupno po plažama na sjevernom Jadranu  sakupljen je na plaži Lakošaše (3147), nakon toga na plaži Brijuni (1696) i Rovinj_Punta Križ (1521), a najmanji na plaži Krk_Punat (377). Količina zabilježenih predmeta krutog otpada naplavljenog na plaži na srednjem i južnom Jadranu bila je najveća na plaži Stončica sa 0,68 N/m2, nakon čega slijedi plaža Lovrečina sa 0,60 N/m2, a najmanje na plaži šimuni sa 0,02 N/m2 (Tablica 2a). To se može objasniti činjenicom da se radi o lokaciji na pučinskom otoku koji je direktno izložen prevladavajućim morskim strujama u Jadranu (strujanje u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu) koje nanose plutajući morski otpad.

Količina zabilježenih predmeta krutog otpada naplavljenog na plaži na sjevernom Jadranu bila je najveća na plaži Lakošaše s 12.6 N/m2, nakon čega slijedi plaža Rovinj_Punta Križ s 3.0 N/m2 i plaža Brijuni s 1.7 N/m2, a najmanje na plažama Rovinj_Punta Križ s 1.5 N/m2 (tablica 2b). 

Na svim istraživanim područjima na srednjem i južnom Jadranu uvjerljivo najveći dio zabilježenih predmeta je izrađen od umjetnih polimernih materijala (plastike), koja je sačinjavala od 70 – 90% ukupno zabilježenih predmeta (slike 3 i 4). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripada kategorija staklo/keramika (5,96%), nakon čega su slijedile kategorije metala (2,30%), predmeti od papira (1,47%), obrađenog drva (1,13%), tekstila (0,62%), te gume (0,51%). Od ukupno zabilježenih predmeta 0,11% je klasificirano kao neidentificirano i/ili kemikalije. Na svim istraživanim područjima u sjevernom Jadranu uvjerljivo najveći dio zabilježenih predmeta je izrađen od umjetnih polimernih materijala (plastike), koja je sačinjavala od 73 – 94% ukupno zabilježenih predmeta (slike 3 i 4). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripada kategorije metal (< 12%) i tekstil (< 7%), ostale kategorije su bile zastupljene u manjem broju (<5%). Sastav i postotna zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama zabilježenih tijekom monitoringa u sezoni II u 2019. godine na sjevernom Jadranu prikazan je na slikama 3. i 4.

Terenski izlasci u prosincu (Sezona III)

Tijekom monitoringa količine i sastava krutog otpada naplavljenog na obali, u prosincu 2019., na istraživanim plažama zabilježeno je, klasificirano i uklonjeno ukupno 2045 različitih komada otpada. U Tablici 3 su prikazani nazivi postaja na kojima su provedena terenska istraživanja, ukupna količina prikupljenih predmeta otpada naplavljenog na obali, ukupna količina po m2, te indeks čistoće plaža (CCI). Zabilježeni predmeti su pripadali svim različitim kategorijama otpada u moru: umjetni polimerni materijali – plastika, tekstil, staklo/keramika, metal, papir/karton, guma, obrađeno drvo i kategorija neodređeno. Zabilježene kategorije su značajno kolebale u količini i sastavu u odnosu na područje istraživanja (slika 5). Najveći broj predmeta ukupno po plažama sakupljen je na plaži Prapratna (1172), nakon toga na plaži Stončica (484), a najmanji na plaži šimuni (5). 

Količina zabilježenih predmeta krutog otpada naplavljenog na plaži bila je najveća na plaži Stončica sa 0,96 N/m2, nakon čega slijedi plaža Prapratna sa 0,78 N/m2, a najmanje na plaži šimuni sa 0,005 N/m2 (Tablica 3). Kao i ranije, to se može objasniti činjenicom da se radi o lokaciji na pučinskom otoku koji je direktno izložen prevladavajućim morskim strujama u Jadranu (strujanje u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu) koje nanose plutajući morski otpad.

Na svim istraživanim područjima uvjerljivo najveći dio zabilježenih predmeta je izrađen od umjetnih polimernih materijala (plastike), koja je sačinjavala od 40 – 100% ukupno zabilježenih predmeta (slika 6). U drugu najzastupljeniju kategoriju pripada kategorija metal (3,71%), te nakon toga ostale kategorije sa manjim udjelima. 

Ukupno stanje 2019. godine

Ukupni sastav i postotna zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama zabilježenih tijekom monitoringa u 2019. godini prikazan je na slikama 7 i 8. Analizom kvalitativno – kvantitativnog sastava prikupljenog morskog otpada na plažama na srednjem i južnom Jadranu utvrđeno je da na svim istraživanim područjima među glavnim kategorijama otpada prevladavaju umjetni polimerni materijali, odnosno plastika koja je sačinjavala od 60,13 – 94,20% ukupno zabilježenih predmeta (slika 8), odnosno 87,95% ukupno pronađenih predmeta. Sa značajnom manjim udjelima slijede staklo/keramika (4,78%), metal (2,79%), obrađeno drvo (1,17%), papir/karton (1,16%), tekstil (1,03%), guma (0,79%), te neodređeno (0,29%). Analizom kvalitativno – kvantitativnog sastava prikupljenog morskog otpada na plažama u sjevernom Jadranu utvrđeno je da na svim istraživanim područjima među glavnim kategorijama otpada prevladavaju umjetni polimerni materijali, odnosno plastika koja je sačinjavala od 69 - 94% ukupno zabilježenih predmeta (slika 6), odnosno 89.9% ukupno pronađenih predmeta. Sa značajnom manjim udjelima slijede staklo (3.03%), metal (2.56%), tekstil (2.18%), ostale kategorije su bile ispod 1%.

Analizirajući ukupnu količinu krutog otpada naplavljenog na plažama na srednjem i južnom Jadranu prema brojnosti (slika 3), utvrđeno je da su najučestaliji pronađeni predmeti (G79) Komadići plastike veličinske kategorije 2,5 – 50 cm, sa 1396 komada ukupnog otpada, nakon čega je slijedila kategorija (G127) Opušci sa 719 ukupno sakupljenih komada. Slijedeći najučestaliji pronađeni predmeti u ovom istraživanju također pripadaju plastičnim materijalima, mahom vezanim za kućanstvo i svakodnevnu upotrebu kao što su plastične boce za piće, plastični čepovi te komadići plastike raznih veličina. Plastične vrećice, ribarska oprema, prehrambena ambalaža i ambalaža za piće su najučestaliji predmeti morskog otpada na plažama diljem svijeta čineći više od 80% ukupnog udjela u morskom otpadu. Analizirajući ukupnu količinu krutog otpada naplavljenog na plažama na sjevernom Jadranu prema brojnosti (slika 7), utvrđeno je da su najučestaliji pronađeni predmeti (G79) Komadići plastike veličinske kategorije 2,5 – 50 cm, sa 2737 komada ukupnog otpada, nakon čega je slijedila kategorija (G95) štapići za uši sa 2138 ukupno sakupljenih komada. Slijedeći najučestaliji pronađeni predmeti u ovom istraživanju također pripadaju plastičnim materijalima, mahom vezanim za kućanstvo i svakodnevnu upotrebu kao što su plastične boce za piće, plastični čepovi te komadići plastike raznih veličina. Plastične vrećice, ribarska oprema, prehrambena ambalaža i ambalaža za piće su najučestaliji predmeti morskog otpada na plažama diljem svijeta čineći više od 80% ukupnog udjela u morskom otpadu.

Razlog zbog kojeg je plastika najrašireniji materijal današnjice leži u njenim osnovnim karakteristikama: mala težina, čvrstoća, dugotrajnost i niska cijena, stoga nije začuđujuća činjenica da je ujedno i najzastupljeniji materijal u morskom otpadu. Također, za razliku od organskih materijala koji se u okolišu s vremenom razgrade, plastika ne nestaje iz prirode, već je uslijed izloženosti UV radijaciji/sunčevoj svjetlosti podložna procesima degradacije i fragmentacije u mikroplastiku, te na taj način postaje dostupnija široj životinjskoj populaciji, nepovratno se nakupljajući u okolišu i hranidbenom lancu, čime konačno dospijeva i do čovjeka. Najveći utjecaj na količinu i kompoziciju otpada na plažama imaju morske struje, klima i morske mijene, blizina urbanih, industrijskih i rekreacijskih područja, plovidbene linije i ribarstvo. Zaključno, manja količina otpada završi na plaži uslijed turističke aktivnosti u nekoliko ljetnih mjeseci, dok je najveća količina otpada sakupljena s plaže u zimskim mjesecima, uslijed djelovanja snažnog jugoistočnog vjetra i morskih struja. Dobiveni rezultati naglašavaju utjecaj brojnih lokalnih čimbenika na količinu i akumulaciju otpada, poput izvora otpada i oceanografskih uvjeta, čime se utvrđuje potreba za direktnim i aktivnim djelovanjima.

Može se zaključiti da je na lokalnoj razini koncentracija pojedinih materijala otpada iznimno uvjetovana specifičnim lokalnim aktivnostima, kao i hidrografskim osobitostima. Otpad s kopna u morski okoliš donosi vjetar/oluje, rijeke, sustavi odvodnje, a posljedica su lošeg gospodarenja otpadom i neodgovornog ponašanja, odnosno nedovoljne svijesti i nebrige pojedinaca i društva. Opća površinska cirkulacija u Jadranskom moru sastoji se od sjevernog toka koji se uspinje uz istočnu obalu i južnog povratnog toka koji se spušta uz zapadnu obalu s pojavom nekoliko ciklonskih vrtloga, od kojih su najistaknutiji oni na južnom i srednjem Jadranu. Uslijed postojećeg režima cirkulacije i zbog dugog razdoblja jakih južnih vjetrova, na južnim obalama izloženih otoka (Vis, Mljet, Korčula, Lastovo) i poluotoku Pelješcu izražen je povećani akumulacijski potencijal prekograničnog otpada. Nakupljanju takvog otpada posebno pogoduje geomorfologija obale izgrađena od vapnenca sa mjestimičnim uskim uvalama i plažama na njihovom kraju koje djeluju poput lijevka u koje se gomila otpad. 

Analiza sastava samog otpada vrlo je važna jer pruža uvid u podatke o vrsti otpada i njegovoj namjeni, te je na taj način moguće pratiti izvore otpada. Razvrstavanjem na kategorije pruža se dobra podloga za razumijevanje problematike, te pogodan pristup rješavanju problema i razvoja mehanizama za gospodarenje i uklanjanje otpada iz mora. Nedostatak dosadašnjih ekoloških akcija čišćenja je što ih je većina rađena s ciljem uklanjanja samog otpada uz predočenje ukupnih brojčanih i masenih podataka, dok je pravilna analiza i klasifikacija otpada zanemarena.

Prema potencijalnim izvorima prikupljenog otpada na srednjem i južnom Jadranu, analiza je ukazala da se većina može povezati sa nepoznatim izvorom (37,77%) obzirom na značajne količine komadića plastike. Od ostalih važnijih izvora nakon toga slijedi te turizam i rekreacijske aktivnosti (11,29%) i kanalizacija (7,43%). Na preostale procijenjene izvore preostaje 3,19%. Premda nije rađena detaljnija analiza, obzirom na zemljopisni položaj i oceanografske osobitosti šireg područja pojedinih lokacija naročito plaže Prapratna i Stončica, može se pretpostaviti da određena količina otpada dolazi prekogranično iz susjednih zemalja. Prema potencijalnim izvorima prikupljenog otpada na sjevernom Jadranu, analiza je ukazala da se većina može povezati sa nepoznatim izvorom (44%) obzirom na značajne količine komadića plastike. Od ostalih važnijih izvora nakon toga slijedi obalne aktivnosti: turizam i rekreacijske aktivnosti (32%),  ribarstvo i akvakultura (13%) i kanalizacija (8%). Na preostale procijenjene izvore preostaje otpada 2%. Za plažu Rovinj_Punta Križ i Krk_Punat domininiraju predmeti iz obalnih aktivnosti (40-59%), na plaži Lakošaše značajni udio analiziranih predmeta je iz kanalizacijskog izvora, dok na plaži Brijuni veliki dio predmeta je povezan s ribarstvom i akvakulturom (13-54%)

Indeks čistoće (Clean Coast Index – CCI)

Čistoća plaža procijenjena je na osnovu indeksa čistoće obale („Clean coast index“): CCI = (ukupan broj otpada na transektu/površina transekta) x K gdje je CCI broj plastičnog otpada po m2, ukupna površina transekta jednaka umnošku širine i dužine transekta i K (konstanta) = 20 (Alkalay i sur., 2007)(Tablice 1, 2, 3, 4, 5). Indeks čistoće (CCI) kao preporuka alata za procjenu čistoće obalnog područja koji mjeri plastični otpad kao pokazatelj čistoće plaža, u srednjem i južnom Jadranu najviši je na plaži Stončica gdje za prosinac iznosi 19,36, nakon čega slijedi Prapratna sa 15,62 u istom razdoblju, dok za plažu šimuni iznosi 0,53. Prema ovom indeksu plaža Stončica je klasificirana kao „prljava“ sa visokim vrijednostima indeksa, dok su plaže Nin, Mandre, šimuni i Povljana klasificirane kao „vrlo čiste“. U sjevernom Jadranu sve istražene plaže su imale CCI > 20 što karakterizira plaže kao „vrlo prljava“, takav rezultat se može objasniti specifičnom morfologijom naše obale gdje sav otpad završava u uvalama gdje se i nalaze naše plaže a ne raspodjeljuje se duž obale. U tablici 1. navedene su vrijednosti i definicije kvalitativnih kategorija indeksa čistoće obale.