Otpad u moru | 2019. godina | |||
|
|
|
Pokazatelj tekst +
|
Prikaz slika (32) -
|
|
1 Slika 1. Sastav i zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama zabilježenih tijekom monitoringa u svibnju 2019. godine. | |
1b. Sastav i zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama na sjevernom Jadranu zabilježenih tijekom monitoringa u 2019. godine. | |
2 Slika 2. Ukupni sastav i postotna zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama tijekom monitoringa u svibnju 2019. godine. | |
2b. Ukupni sastav i postotna zastupljenost različitih kategorija krutog otpada naplavljenog na pojedinačnim plažama sjevernog Jadrana tijekom monitoringa u 2019. godine. | |
3 Slika 3. Deset najučestalijih predmeta krutog otpada naplavljenog na obali zabilježenih tijekom monitoringa 2019. godine. | |
3b. Deset najučestalijih predmeta krutog otpada naplavljenog na obali sjevernog Jadrana zabilježenih tijekom monitoringa 2019. godine. | |
4 Tablica 1. Indeks čistoće obale, Clean Coast Indeks: vrijednosti i definicije za pojedine kvalitativne kategorije (Alkalay et al., 2007). | |
5 Tablica 2-5. Monitoring količine i sastava krupnog otpada naplavljenog na obali tijekom 2020. godine. | |
5b - Tablice: Monitoring količine i sastava krupnog otpada naplavljenog na obali sjevernog Jadrana tijekom 2019. godine. | |
6 Slika 4a Plaža Mandre | |
6a Plaža Šimuni | |
6b Plaža Povljana | |
6c Plaža Stara Povljana | |
6d Plaža Nin | |
6e Plaža Bilin žal | |
6e Plaža Lovrečina | |
6e Plaža Prapratna | |
7a Otpad naplavjen na obali | |
7b Medicinski otpad naplavljen na obali - plaža Prapratna | |
7c Medicinski otpad naplavljen na obali - plaža Prapratna | |
7d Otpad naplavljen na obali - plaža Prapratna studeni 2019 | |
7e Prekogranični otpad na plaži Prapratna | |
7f Prekogranični otpad na plaži Prapratna | |
7g Prekogranični otpad na plaži Prapratna | |
8a Plaža Rovinj_Punta Križ | |
8b Plaža Krk_Punat | |
8c Plaža Brijuni | |
8d Plaža Lakošaše | |
9a Otpad na plaži | |
9b Otpad na plaži |
Definicija -
Otpad naplavljen na obali jedan je od najočitijih znakova onečišćenja morskog okoliša. Glavni izvori onečišćenja s kopna su turizam, ilegalno odlaganje otpada, unosi rijekama, kanalizacija, donosi strujama i vjetrovima. Glavni izvori s mora su otpad s brodova, ribarske aktivnosti. Analiziranje otpada naplavljenog na obali primarni je alat za praćenje kvantificiranja opterećenja otpadom u morskom okolišu. Količina i koncentracije otpada na obali pod izravnim su utjecajem morskih struja i prevladavajućih vjetrova. Njegovi trendovi/pokazatelji se mogu koristiti za praćenje učinkovitosti mjera upravljanja ili ublažavanja, utvrđivanje izvora i aktivnosti koje dovode do zagađenja i određivanje prijetnji morskih ekosustava. Iz tog razloga predložena je količina otpada na obali kao glavni pokazatelj onečišćenja mora (10.1.1) karakteriziran kao "trendovi u količinama otpada koje dospijevaju sa kopna i/ili se nakupljaju na obalama, uključujući analizu njezinog sastava, prostornu raspodjelu i, gdje je to moguće, izvora.
Plutajući otpad ima važnu ulogu u ciklusu otpada u moru jer predstavlja njegovu mobilnu frakciju i vezu između njegovih različitih odjeljaka u okolišu. Predmeti koji se pronalaze kao plutajući otpad su u rangu od velikih od brodskih ili kontejnerskih predmeta, ribolovnih mreža, boca, plastičnih vrećica, preko malih potrošačkih predmeta, do komadića i dijelova predmeta i čestica mikroplastike. Procjenjuje se da je gotovo 90% plutajućeg otpada polimerne prirode antropogenog porijekla. Postoji širok spektar mogućih šteta uzrokovanih plutajućim otpadom. Gutanje otpada i zaplitanje u njega jedan je od utjecaja na morske organizme kao što su morske ptice, ribe, kornjače i morski sisavci. Plutajući otpad također ima potencijal za širenje stranih (invazivnih) vrsta. Putevi za uvođenje takvog otpada su različiti budući da ovakav otpad u moru može potjecati od unosa rijekama, odlaganja otpada na obali, otpuhivanja vjetrovima sa ilegalnih odlagališta otpada na obali ili s mora kao što je otpad s brodova. S vremenom plutajući otpad obrasta različitim morskim organizmima, postaje teži te lagano tone ka dnu. Količine i raspodjela otpada na morskom dnu pokazuju znatnu prostornu varijabilnost. Na zemljopisnu raspodjelu otpada na morskom dnu snažno utječe hidrodinamika, geomorfologija i ljudski čimbenici. Zahvaljujući morskim strujama, otpad se akumulira na određenim lokacijama morskog dna, štoviše postoje značajne koncentracije duž obalnih i posebnih zemljopisnih područja. Pod utjecajem abiotičkih faktora s vremenom se polimerni materijali raspadaju na sitne fragmente. Veličinska frakcija ovih fragmenata ispod 5 mm veličine naziva se mikroplastika. Mikroplastika pluta na površini mora i s vremenom se može taložiti u sedimentima na obali. Otpad iz mora može na različite načine utjecati na morske organizme. Gutanje otpada i zaplitanje u njega jedan je od takvih utjecaja na organizme kao ribe, kornjače, ptice i morski sisavci. Morski organizmi mogu progutati otpad zbog zamjene za prirodni plijen ili slučajno tijekom hranjenja i normalnog ponašanja. Ozbiljni učinci progutanog otpada mogu biti blokada probavnog trakta i unutarnje ozljede oštrim predmetima što može biti uzrok smrtnosti. Ostali štetni učinci su brojni i uključuju blokiranje proizvodnje želučanih enzima, smanjenje hranjenja, razrjeđivanje hranjivih tvari, smanjene stope rasta, apsorpcija toksina i dr. |
Pravni okvir + |