Tijekom travnja, listopada i prosinca 2019. godine proveden je monitoring mikroplastike u probavnim organima morskih organizama i to kod komercijalno vrlo važne, pelagičke vrste – srdela (Sardina pilchardus). Na trima postajama (sjeverni, srednji i južni Jadran) prikupljeno je po 30 jedinki te je analiziran sadržaj njihovog probavnog sustava.

Od ukupno analiziranih 90 jedinki srdele iz travnja 2019. godine, kod devet jedinki utvrđene su ukupno 53 čestice, od čega 44 filamenta i 9 filmova. Kod triju jedinki iz sjevernog Jadrana pronađeno je 19 filamenata i 7 filmova, kod triju jedinki sa područja srednjeg Jadrana utvrđeno je 14 filamenata i 2 filma, dok je kod dviju jedinki sa južnog Jadrana utvrđeno 11 filamenata.

Tijekom listopada 2019. godine utvrđeno je 27 čestica mikroplastike kod svega pet jedinki srdele. Na području sjevernog Jadrana, 9 filamenata i 4 filma pronađeni su kod dviju jedinki. Kod dviju jedinki srednjeg Jadrana nađeni su 8 filamenata i 1 film, dok je sa područja južnog Jadrana pronađeno 6 filamenata i 1 film kod jedne jedinke.

Dvanaest je jedinki srdele u svom probavnom traktu sadržavalo ukuno 41 česticu mikroplastike tijekom uzorkovanja u prosincu 2019. Kod 6 jedinki sa sjevernog Jadrana utvrđeno je 17 filamenata i 4 filma, kod 4 jedinke sa srednjeg Jadrana nađeno je 10 filamenata i 3 filma, dok je kod dviju jedinki sa južnog Jadrana nađeno 5 filamenata i 2 filma.

Čestice mikroplastike pronađene su kod relativno malog broja jedinki tj. tek kod 5-13% ukupnog broja analiziranih jedinki pronađene su u njihovom probavnom traktu. Najveći broj čestica utvrđen je u travnju što se možda može objasniti tendencijom srdele da se u proljetno-ljetnom periodu više hrani većim, energetski bogatijim plijenom. 

Obzirom da se uglavnom radi o vrlo sitnim filamentnim vlaknima, nije bilo moguće sa sigurnošću govoriti radi li se o mikroplastici kao i o kojem je polimeru riječ bez provedbe posebne kemijske analize. 

Otpad naplavljen na obali jedan je od najočitijih znakova onečišćenja morskog okoliša. Glavni izvori onečišćenja s kopna su turizam, ilegalno odlaganje otpada, unosi rijekama, kanalizacija, donosi strujama i vjetrovima. Glavni izvori s mora su otpad s brodova, ribarske aktivnosti. Analiziranje otpada naplavljenog na obali primarni je alat za praćenje kvantificiranja opterećenja otpadom u morskom okolišu. Količina i koncentracije otpada na obali pod izravnim su utjecajem morskih struja i prevladavajućih vjetrova. Njegovi trendovi/pokazatelji se mogu koristiti za praćenje učinkovitosti mjera upravljanja ili ublažavanja, utvrđivanje izvora i aktivnosti koje dovode do zagađenja i određivanje prijetnji morskih ekosustava. Iz tog razloga predložena je količina otpada na obali kao glavni pokazatelj onečišćenja mora (10.1.1) karakteriziran kao "trendovi u količinama otpada koje dospijevaju sa kopna i/ili se nakupljaju na obalama, uključujući analizu njezinog sastava, prostornu raspodjelu i, gdje je to moguće, izvora.
Plutajući otpad ima važnu ulogu u ciklusu otpada u moru jer predstavlja njegovu mobilnu frakciju i vezu između njegovih različitih odjeljaka u okolišu. Predmeti koji se pronalaze kao plutajući otpad su u rangu od velikih od brodskih ili kontejnerskih predmeta, ribolovnih mreža, boca, plastičnih vrećica, preko malih potrošačkih predmeta, do komadića i dijelova predmeta i čestica mikroplastike. Procjenjuje se da je gotovo 90% plutajućeg otpada polimerne prirode antropogenog porijekla. Postoji širok spektar mogućih šteta uzrokovanih plutajućim otpadom. Gutanje otpada i zaplitanje u njega jedan je od utjecaja na morske organizme kao što su morske ptice, ribe, kornjače i morski sisavci. Plutajući otpad također ima potencijal za širenje stranih (invazivnih) vrsta. Putevi za uvođenje takvog otpada su različiti budući da ovakav otpad u moru može potjecati od unosa rijekama, odlaganja otpada na obali, otpuhivanja vjetrovima sa ilegalnih odlagališta otpada na obali ili s mora kao što je otpad s brodova.
S vremenom plutajući otpad obrasta različitim morskim organizmima, postaje teži te lagano tone ka dnu. Količine i raspodjela otpada na morskom dnu pokazuju znatnu prostornu varijabilnost. Na zemljopisnu raspodjelu otpada na morskom dnu snažno utječe hidrodinamika, geomorfologija i ljudski čimbenici. Zahvaljujući morskim strujama, otpad se akumulira na određenim lokacijama morskog dna, štoviše postoje značajne koncentracije duž obalnih i posebnih zemljopisnih područja.
Pod utjecajem abiotičkih faktora s vremenom se polimerni materijali raspadaju na sitne fragmente. Veličinska frakcija ovih fragmenata ispod 5 mm veličine naziva se mikroplastika. Mikroplastika pluta na površini mora i s vremenom se može taložiti u sedimentima na obali.
Otpad iz mora može na različite načine utjecati na morske organizme. Gutanje otpada i zaplitanje u njega jedan je od takvih utjecaja na organizme kao ribe, kornjače, ptice i morski sisavci. Morski organizmi mogu progutati otpad zbog zamjene za prirodni plijen ili slučajno tijekom hranjenja i normalnog ponašanja. Ozbiljni učinci progutanog otpada mogu biti blokada probavnog trakta i unutarnje ozljede oštrim predmetima što može biti uzrok smrtnosti. Ostali štetni učinci su brojni i uključuju blokiranje proizvodnje želučanih enzima, smanjenje hranjenja, razrjeđivanje hranjivih tvari, smanjene stope rasta, apsorpcija toksina i dr.