Deskriptor 4. Hranidbene mre¾e

Definicija hranidbene mre¾e: Hranidbena mre¾a predstavlja “hranidbene odnose u zajednici koji ukljuèuju sve hranidbene veze koje se mogu otkriti”. Drugim rijeèima, hranidbena mre¾a ukljuèuje sve organizme koje jedu drugi organizmi. Sastav vrsta u hranidbenim mre¾ama varira u ovisnosti o okolišu u kojem ¾ive; dakle, hranidbene mre¾e u razlièitim podruèjima se razlikuju u pogledu interakcija izmeðu kljuènih vrsta, ali su procesi prijenosa energije isti.

Definicija Dobrog stanja okoliša (DSO): „Svi elementi morskih hranidbenih mre¾a”, u razmjerima u kojima su poznati, bi trebali biti prisutni u normalnom obilju i raznolikosti i razinama koje su sposobne osigurati dugoroèno obilje vrsta i zadr¾avanje njihove pune reproduktivne sposobnosti. Izraz “svi elementi” tumaèimo kao sve komponente hranidbenih mre¾a, odnosno sve trofièke i funkcionalne skupine organizama koje mogu èiniti jedna ili veliki broj vrsta. Komponente hranidbenih mre¾a èine kako ¾ivi organizmi (od vršnih predatora, kao što su morske ptice i sisavci, do bakterija i virusa), tako i ne¾ive komponente (detritus, otopljena hranjiva).

Trofièka skupina - odnosi se na kategoriju organizama koja je definirana u odnosu na njihov naèin prehrane.

Funkcionalna skupina - skupina organizama koja za prehranu koristi isti tip plijena (hrane).

Kljuène znaèajke deskriptora:

1. Protok energije u hranidbenim mre¾ama

Hranidbena mre¾a je potpuno povezan sustav tako da pritisak na jednom dijelu sustava mo¾e imati utjecaj na bilo kojem drugom dijelu sustava. Dakle, protok energije kroz hranidbenu mre¾u je znaèajka koja nam omoguæava uvid u stanje èitavog sustava.

2. Struktura hranidbenih mre¾a (velièina i brojnost/biomasa)

Velièinska struktura hranidbene mre¾e je va¾na znaèajka i sastavni dio odr¾avanja predator-plijen odnosa. Nadalje, brojnost/biomasa odabranih trofièkih skupina mo¾e opisati stanje hranidbenih mre¾a i/ili razinu njihovih poremeæaja uslijed ljudskih aktivnosti.

Glavni pritisci na hranidbene mre¾e:

- Promjene u okolišu &ndš klimatske promjene i varijacije

- Ljudske aktivnosti &ndš eutrofikacija, ribarstvo

Mehanizmi kontrole trofièkih razina u hranidbenim mre¾ama:

Postoje dva tipa kontrole trofièkih razina u hranidbenim mre¾ama: (1) regulacija putem raspolo¾ivosti resursima (populacije plijena ili anorganskih hranjiva u sluèaju fitoplanktona i bakterija), koja se naziva bottom-up kontrola; te (2) regulacija putem izvora mortaliteta (predatori, patogeni, eksploatacija od strane ljudi), koja se naziva top-down kontrola. Ova dva mehanizma kontrole nisu meðusobno iskljuèiva. Oni zapravoðluju zajednièki i istovremeno, ali njihova relativna snaga mo¾e varirarti na prostornoj i vremenskoj skali, kao odgovor na stanje okoliša i njegovih promjena. Oba tipa kontrole mogu proizvesti “efekt trofièkih kaskada”.

Prema Odluci EU komisije o kriterijima i metodološkim standardima za postizanje dobrog stanja morskog okoliša ovaj deskriptor se definira kroz sljedeæe kriterije.

Kriteriji:

D4C1 - Primarni: Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na raznolikost (sastav vrsta i njihova relativna brojnost) trofièke skupine.

D4C2 - Primarni: Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na ravnote¾u ukupne brojnosti skupine izmeðu trofièkih skupina.

D4C3 - Sekundarni: Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na raspðlu jedinki prema velièini unutar trofièke skupine.

D4C4 - Sekundarni (prema potrebi se primjenjuje kao dopuna kriteriju D4C2): Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na produktivnost trofièke skupine.