Deskriptor 5.  Eutrofikacija

Definicija deskriptora: Eutrofikacija je proces obogaæivanja vode hranjivim tvarima, osobito spojevima dušika i/ili fosfora, što dovodi do: poveæanja rasta, primarne proizvodnje i biomase algi; promjene ravnote¾e meðu organizmima i degradacije kvalitete vode. Posljedice eutrofikacije su nepo¾eljne ako je znaèajno narušeno stanje ekosustava i/ili njegovo odr¾ivo iskorištavanje.

Definicija DSO: “Eutrofikacija koju uzrokuje èovjek smanjena je na najmanju moguæu mjeru, posebno njezini štetni uèinci, kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje ekosustava, štetno cvjetanje algi, kao i pomanjkanje kisika u pridnenim vodama”. Eutrofikacija je proces uvjetovan obogaæivanjem vode hranjivim tvarima, prvenstveno spojevima dušika i/ili fosfora, što dovodi do: poveæanja rasta, primarne proizvodnje i biomase algi, promjena u ravnote¾i hranjivih tvari te uzrokuje promjene ravnote¾e meðu organizmima, i na kraju do gubitka kvalitete voda. Posljedice eutrofikacije su nepo¾eljne ako se znaèajno naruši stanje ekosustava i/ili njegovo odr¾ivo iskorištavanje.  Navedene promjene mogu biti uvjetovane prirodnim procesima, ali zabrinjavajuæe je ako nastaju uslijed ljudskogðlovanja. Navedeni procesi sami po sebi ne moraju biti štetni ali su nepo¾eljni kada poveæanje primarne proizvodnje i promjene u ravnote¾i meðu organizmimaðluju na sastav iðlovanje ekosustava i njegovo odr¾ivo iskorištavanje. Temeljem zakljuèaka i prijedloga iz izvještaja Radne skupine 5 ODMS „DSO obzirom na eutrofikaciju je postignuto kada biološka zajednica ostaje uravnote¾ena i zadr¾ava sve potrebne funkcije u nedostatku nepo¾eljnih poremeæaja uslijed eutrofikacije (npr. prekomjerno cvjetanje mora, niske koncentracije otopljenog kisika, nestanak makroalgi, pomora bentoskih organizama i/ili riba) i/ili nema utjecaja, povezanih sa donosom hranjivih tvari, na odr¾ivo korištenje ekosustavnih dobara i usluga“.

Prema Odluci EU komisije o kriterijima i metodološkim standardima za postizanje dobrog stanja morskog okoliša ovaj deskriptor se definira kroz sljedeæe kriterije.

Kriteriji:

D5C1 - Primarni: Koncentracije hranjivih tvari nisu na razinama koje ukazuju na štetne uèinke eutrofikacije.

D5C2 - Primarni: Koncentracije klorofila a nisu na razinama koje ukazuju na štetne uèinke obogaæivanja hranjivim tvarima.

D5C3 - Sekundarni: Broj, površina i trajanje pojave štetnog cvjetanja algi nisu na razinama koje ukazuju na štetne uèinke obogaæivanja hranjivim tvarima.

D5C4 - Sekundarni: Granica svjetlosti (prozirnost) vodenog stupca nije smanjena na razinu koja ukazuje na štetne uèinke obogaæivanja hranjivim tvarima zbog poveæanja broja lebdeæih algi.

D5C5 - Primarni (umjesto njega mo¾e se primijeniti D5C8): Koncentracija otopljenog kisika zbog obogaæivanja hranjivim tvarima nije smanjena
na razine koje ukazuju na štetne uèinke na bentoska staništa (ukljuèujuæi na povezanu biotu i mobilne vrste) ili druge uèinke eutrofikacije.

D5C6 - Sekundarni: Brojnost oportunistièkih makroalgi nije na razinama koje ukazuju na štetne uèinke obogaæivanja hranjivim tvarima.

D5C7 - Sekundarni: Sastav vrsta i relativna brojnost ili rasprostranjenost makrofitskih zajednica u dubinu dosti¾e vrijednosti koje ukazuju na to da zbog obogaæivanja hranjivim tvarima nema štetnog uèinka, ukljuèujuæi u obliku smanjenja prozirnosti vode.

D5C8 - Sekundarni (osim ako se primjenjuje umjesto D5C5): Sastav vrsta i relativna brojnost zajednica makrofaune dosti¾u vrijednosti koje ukazuju na to da nema štetnog uèinka zbog obogaæivanja hranjivim tvarima i organskog obogaæivanja.